Predavači

David Stainko

prof. kineziologije


David StainkoŽIVOTOPIS: Diplomirao na Fakultetu fizičke kulture, Sveučilišta u Zagrebu 1986. godine te stekao zvanje profesora fizičke kulture, a dodatno je osposobljen i za rad u kineziološkoj rekreaciji.
Danas ima stečeno zvanje mag. kineziologije, te višeg organizatora kineziološke rekreacije.
Zaposlen je u dvije osnovne škole – „Viktora Cara Emina“ u Lovranu, i „Milan Brozović“ u Kastvu. Ima trideset i tri godine radnog staža u neposrednoj nastavi.
Radio je s učenicima svih dobnih skupina od predškolske – dječji vrtić, razredne nastave – Univerzalna sportska škola, predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi, a također je držao i pojedina predavanja na Sveučilištima.
Za svoj rad je u više navrata nagrađivan te pohvaljivan raznim priznanjima.
Sudionik je Domovinskog rata i ima status Hrvatskog branitelja.
Borilačkim vještinama se bavi od 1972. godine, a danas ima zvanje stručnjaka – savjetnika za mješovite borilačke znanosti 7 Dan, i zvanje – Grand Master.
Bio je instruktor i voditelj Kluba borilačkih vještina „Viktorija“, u Rijeci, a koji je bio prvi klub takvog nazivlja u bivšoj državi i jedan od prvih u Europi.
Suradnik je i savjetnik za borilačke vještine za razne svjetske časopise (22).
Suradnik je i savjetnik za oko 100 raznih svjetskih i sportskih organizacija za razne stilove borilačkih vještina.
Suradnik je i savjetnik za oko 25 000 klubova i njihovih instruktora širom svijeta.
Autor je knjiga Djeca i borilačke vještine, te Povijest borilačkih umijeća te koautor u još desetak knjiga i brošura vezanih za borilačke vještine.
Bio je i još uvijek je suradnik i savjetnik u više od 100 različitih projekata, a koji su tematski bili vezani uz znanje samoobrane kao i poznavanje borilačkih vještina tj. pojedinih tehnika, a služile su za obuku vojske, policije, raznih zaštitarskih organizacija, svjetskih organizacija te organizacija borilačkih vještina.
Kao sportaš bio je nekoliko puta nacionalni prvak te europski prvak i svjetski viceprvak, a natjecao se u raznim disciplinama.

Tema: Vršnjačko nasilje i nasilje nad učiteljima

  • Vršnjačko nasilje – jesu li i koliko učitelji spremni za ispravnu reakciju kada dođe do vršnjačkog nasilja, razlozi zbog kojih učenici ne sprječavaju vršnjačko nasilje, manjak odgojnih predmeta u odnosu na obrazovne predmete;
  • Bullying u školi – kako ga spriječiti i kako pomoći djeci koje su žrtve nasilja;
  • Prednosti uvođenja tjelesne i tehničke zaštite – trebaju li zaštitari biti posebno obučeni za rad sa omladinom , te koje ovlasti bi trebao imati zaštitar u školi;
  • Profesori žrtve nasilja – kako pomoći učiteljima/nastavnicima u održavanju radne discipline za vrijeme nastave, iz kojeg razloga pojedini učenici ne poštuju profesore i narušavaju radnu disciplinu svojim neprihvatljivim ponašanjem;
  • Sigurnost u školskim sportskim dvoranama i na školskim igralištima.

Ester Radmilo

savjetnica Pravobraniteljice za djecu


Ester RadmiloŽIVOTOPIS: Ester Radmilo diplomirana je pravnica i savjetnica je Pravobraniteljice za djecu. Ima više od 30 godina radnog iskustva na pravnim poslovima u sustavu obrazovanja i u Uredu pravobranitelja za djecu. Dobar je poznavatelj Konvencije o pravima djeteta i propisa Republike Hrvatske iz sfere zaštite prava i interesa djece, naročito iz područja obrazovanja i rada. U dosadašnjem radu istaknula se izradom prijedloga i preporuka usmjerenih najboljim interesima djece, te pripremi i ostvarenju stručnih rasprava, kao i u savjetodavnom radu s podnositeljima prijava. Predavala je na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima, koautorica je nekoliko stručnih radova iz područja zaštite dječjih prava, sudionica je mnogobrojnih seminara i konferencija iz područja obrazovanja, ljudskih prava i prava djece.

Tema: Sigurnost djece u odgojno-obrazovnim ustanovama, pogled iz Ureda pravobranitelja za djecu

Prema članku 3. Konvencije o pravima djeteta, Republika Hrvatska je, između ostalog, dužna osigurati da sve službe i ustanove odgovorne za skrb ili zaštitu djece budu pod stručnim nadzorom i da svoje djelovanje usklade sa standardima nadležnih vlasti, osobito glede pitanja sigurnosti, zdravlja te broja i stručnosti osoblja.
Problematika sigurnosti djece u vrtićima i školama, koju od 2003. Ured pravobranitelja za djecu prati, i to iz raznih aspekata, upozorava kako provedbom državnih pedagoških standarda u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju te strategija, protokola, pravila i programa ne možemo niti smijemo biti zadovoljni. Sva djeca još uvijek nemaju jednak pristup odgoju i obrazovanju. Bilo da se radi o primjerenim prostornim uvjetima za rad vrtića i škola, postojanju i organizaciji prijevoza ili provedbi preventivnih programa i dobroj suradnji s lokalnom zajednicom.

 

Ljubica Banović

prof., predsjednica Udruge učeničkih domova


Ljubica BanovićŽIVOTOPIS: Ljubica Banović je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sociologiju i pedagogiju i stekla stručni naziv profesora. Ima 38 godina staža i to sve u prosvjeti. U Učeničkom domu Marije Jambrišak Zagreb ravnateljica je od 1991. godine. Stalno se stručno usavršava pa je tako završila čitav niz edukacija koje joj pomažu u osobnom i profesionalnom rastu i razvoju.

Održala je cijeli niz predavanja i vodila radionice za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova, profesore-odgajatelje u učeničkim domovima. Surađivala je kroz razna povjerenstva na izradi Prijedloga pedagoškog standarda za učeničke domove, Zakona o osnovnom i srednjem školstvu, Programskih osnova – kurikuluma za učeničke domove…
Članica je Povjerenstva za nastavak izrade dokumenata za licenciranje ravnatelja i za izradu Pravilnika o licenciranju, Stručnoga povjerenstva za podršku razvoju sustava vanjskoga vrednovanja odgojno-obrazovnih ustanova, a također je i voditeljica Županijskog stručnog vijeća za ravnatelje učeničkih domova te predsjednica Udruge učeničkih domova.
Odlukom Predsjednika Republike 2000. odlikovana je Redom hrvatskog pletera, dok je 2009. dobila nagradu Ivan Filipović.

Tema: Sigurnost – temeljna ljudska potreba

Učenički domovi su odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg školstva, koje uz provedbu odgojno-obrazovnog programa, učenicima osiguravaju i primjeren boravak (smještaj i prehranu) tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja.
U Republici Hrvatskoj djeluje 56 učeničkih domova, od kojih su 23 u sastavu srednjih škola, a 33 učenička doma djeluju kao samostalne odgojno-obrazovne ustanove.
Društveno prepoznati učenički domovi značajan su čimbenik u podržavanju zdravog razvoja djece/mladih/učenika, poticanju pozitivnih vrijednosti, usvajanju životnih vještina, sprečavanju neprihvatljivih oblika ponašanja, prevenciji ovisnosti te pružanju stručno-pedagoške i didaktičko-metodičke podrške u učenju, s ciljem postizanje što boljih obrazovnih rezultata i usvajanju cjeloživotnog učenja.
Govoreći o sigurnosti, govorimo o sigurnosti učenika, radnika, roditelja te o zaštiti osoba i imovine. Odabirom učeničkog doma kao mjesta življenja njihove djece tijekom srednjoškolskog obrazovanja roditelji se prvenstveno vode potrebom sigurnosti kako za njihovu djecu, tako i za sebe.

Višnja Rom

odgojiteljica djece rane i predškolske dobi


RomŽIVOTOPIS: Profesionalno i radno iskustvo Višnje Rom u periodu od 30 godina temelji se na stalnom usavršavanju znanja, vještina, stavova, s ciljem što uspješnijeg obavljanja odgojno-obrazovnog procesa s djecom rane i predškolske dobi.

Suradnik predškolskog odgoja IV. stupanj postaje 1984. u Petrinji, a 1987. na Filozofskom fakultetu, odgojiteljica. Magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja je postala 2016. na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Redovito sudjeluje kao nositelj ili sudionik različitih stručnih skupova i radionica u okviru Agencije za odgoj i obrazovanje, te različitih drugih ustanova. Veći dio skupova na kojima je aktivno sudjelovala bio je usmjeren na istraživanje odgojno-obrazovne prakse. Stručna iskustva iz prakse predstavlja na predavanjima i radionicama na gradskim i regionalnim te međunarodnim razinama, studentima na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i unutar svoje matične kuće.

Tema: Sigurnost djeteta kako pješaka i putnika u prometu

Prezentacija pod nazivom „Sigurnost djeteta kako pješaka i putnika u prometu“ je sažetak dvogodišnjeg projekta provedenog u devet odgojnih skupina.

Cilj je bilo poticanje sigurnog i odgovornog ponašanja djetata kao sudionika u prometu kroz upoznavanje prometnih pravila i znakova te stjecanje navika pravilnog i obveznog korištenja sigurnosne opreme za vrijeme vožnje.

U ovom izlaganju prikazat će se kako su odgojitelji kod djece razvijali neophodno znanje o pravilima i navikama o sigurnom ponašanju u prometu te najvažniji dijelovi projekta: njegovo nastajanje, tijek i finalizaciju.

Dobrobit projekta vidljiva je na uspješnoj suradnji djeteta i sustručnjaka te aktivnoj participaciji roditelja.

U projektu se neposredna dobrobit očituje u tome da dijete putem igre i učenja osvijesti opasnosti koje mu prijete uz razvijanje opreza i osjećaja odgovornosti za vlastitu sigurnost u prometu.

Kosjenka Lovrec-Marinović

psihologinja


Kosjenka Lovrec-MarinovićŽIVOTOPIS: Kosjenka Lovrec-Marinović zaposlena je na radnom mjestu psihologa u predškolskoj ustanovi u Dječjem vrtiću Prečko. Prije toga isti je posao obavljala u Dječjem vrtiću Tatjane Marinić, a godinu dana radila je i kao školska psihologinja, također ima i iskustva rada kao industrijski psiholog te profesorice psihologije. Završila je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij psihologije. Tijekom rada u predškolskoj djelatnosti završila je niz edukacija vezanih uz djelatnost, poput timskog rada na unapređivanju odgojno obrazovnog procesa, prilagodbe djece u dječjem vrtiću, psihologijske tehnike rada s predškolskom djecom, procjene razvoja djece, uključivanja djece s autizmom u redovne vrtiće, pripreme za posvojenje-edukacija stručnjaka u sustavu predškolskog odgoja, kurikuluma za razvoj psihološke otpornosti kod djece i slično.

Tijekom svog dosadašnjeg rada te putem stručnog osposobljavanja razvila je komunikacijske vještine neophodne za poslove vođenja grupa. Posjeduje vještine stručnog vođenja koje su došle do izražaja prilikom rada na Unicef radionicama “Rastimo zajedno” gdje je vodila tim stručnjaka, a istovremeno i radionice za roditelje.

Tijekom rada u DV Prečko, od 2003. do 2010., obnašala je i dužnost zamjenice ravnateljice što zahtjeva donošenje odluka, delegiranje poslova , rješavanje problema koji se pojavljuju u kompleksnoj organizaciji kao što je dječji vrtić. Na taj način upoznala je gotovo sve poslove koje obavlja ravnatelj predškolske ustanove. Autorica je i posebnog programa za rad s djecom u jaslicama koji se uspješno provodi od 2009. godine: “Kontinuirana emocionalna i senzorna stimulacija djece od 0-3 god.” Održala je i niz prezentacija na stručnim skupovima iz predškolskog odgoja.

Tema: Sigurnost djeteta kako pješaka i putnika u prometu

Prezentacija pod nazivom „Sigurnost djeteta kako pješaka i putnika u prometu“ je sažetak dvogodišnjeg projekta provedenog u devet odgojnih skupina.

Cilj je bilo poticanje sigurnog i odgovornog ponašanja djetata kao sudionika u prometu kroz upoznavanje prometnih pravila i znakova te stjecanje navika pravilnog i obveznog korištenja sigurnosne opreme za vrijeme vožnje.

U ovom izlaganju prikazat će se kako su odgojitelji kod djece razvijali neophodno znanje o pravilima i navikama o sigurnom ponašanju u prometu te najvažniji dijelovi projekta: njegovo nastajanje, tijek i finalizaciju.

Dobrobit projekta vidljiva je na uspješnoj suradnji djeteta i sustručnjaka te aktivnoj participaciji roditelja.

U projektu se neposredna dobrobit očituje u tome da dijete putem igre i učenja osvijesti opasnosti koje mu prijete uz razvijanje opreza i osjećaja odgovornosti za vlastitu sigurnost u prometu.

 

Mario Pavišić

Klemm sigurnost


ŽIVOTOPIS: Mario Pavišić je zaposlen u tvrtki Klemm sigurnost od 2007. godine u sektoru kućnih detektiva. Od 2008. godine bio je na poziciji voditelja objekta, a od 2014. do 2018. na poziciji je Voditelj sektora kućnih detektiva za Hrvatsku i Sloveniju. Od 2018. postaje nadzornik za poslove tjelesne zaštite (dodatno: obuke zaštitara-detektiva, edukacije za djelatnike poslovnih partnera). Za vrijeme rada kao detektiv u trgovačkim centrima ostvario preko 700 zadržavanja.

Tema: Tjelesna i tehnička zaštita u odgojno-obrazovnim institucijama

 

 

Marita Guć

Ravnateljica OŠ Manuš, Split


Marita GućŽIVOTOPIS: Marita Guć, diplomirala 1990. na Fakultetu za defektologiju, Sveučilišta u Zagrebu i stekla zvanje profesora defektologa.

Tijekom profesionalnog razvoja, od 1990. do danas vodila je radonice na temu: „Kvalitetna komunikacija”, miroljubivo rješavanje sukoba za stručne suradnike osnovnih i srednjih škola. Nositeljica je projekta „Inkluzija u OŠ”. Održala je mnogobrojna predavanja na državnim, međužupanijskim i županijskim stručnim skupovima u organizaciji AZOO-a na temu „Djeca i učenici s posebnim potrebama u odgojno-obrazovnom sustavu RH”. Bila je voditeljica županijskog stručnog vijeća defektologa, inicirala je mnoge humanitarne akcije u cilju poboljšanja uvjeta rada i života djece s posebnim potrebama. Promovirana je u zvanje mentora, a od 2008. je ravnateljica OŠ Manuš – Split.

Kao ravnateljica može se pohvaliti velikim međunarodnim projektima: „Od starog pisma do novog prijateljstva”, „Mi djeca EU kažemo…” i projektom E-škole. Osim navedenih projekata, u školi koja ima svog zaštitara od 2010. realiziraju se svake godine i Dan sporta, Dan kravate, Manuški pričigin, Manuški laureati, Dječji forum, Debata, Aikido, Mali apotekari, Manuški astronomi.

Tema: Zaštitar – dobri duh Osnovne škole Manuš

• Škole, nesigurna i nezaštićene mjesta za boravak
• Povjerenje roditelja i dobra suradnja
• Ideja o zaštitaru
• Uloga zaštitara
• Prijedlog rješenja za sve odgojno obrazovne institucije

Zdravko Valenta

Policijska uprava zagrebačka


zdravko valentaŽIVOTOPIS: Zdravko Valenta, diplomirao je na Fakultetu prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu te stekao zvanje dip. ing. prometa. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio Program pedagoško-psihološkog obrazovanja. Instruktor vožnje B kategorije i ovlašteni ispitivač B kategorije. Stečeno policijsko zvanje, policijski savjetnik, radi u Službi prevencije, Policijske uprave zagrebačke.

Dragovoljac je Domovinskog rata, pripadnik postrojbe Prvi hrvatski redarstvenik (1990), kasnije Jedinice za posebne namjene Rakitje iz koje je nastala 1. Gardijska brigade Tigrovi.

Radio je na poslovima osiguranja, poslovima istraživanja imovinskog kriminaliteta, krvnim deliktima , ekipi za očevide, kao šef smjene u PP, u OKC-u MUP-a, nastavnik stručnih predmeta u Srednjoj policijskoj školi, voditelj aktiva Sigurnost u prometu i voditelj auto-škole, prvi kordinator kontakt-policajaca u pilot projektu, v.d. voditelja Informativnog centra za prevencije, v. d. voditelj Službe prevencije PUZ-a, predavač na tečajevima za kontakt-policajce i na stručnoj izobrazbi policajaca…

Od samih početaka je u Projektu policije u zajednici (2003) i autor je niz preventivnih projekata. Pokrenuo je i sudjelovao u osnivanja Vijeća za prevencije u Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu. Objavljuje stručne i znanstvene članke u časopisu Policija i sigurnost.

Dobitnik je medalje Grada Zagreba (2005) za doprinos povećanju Sigurnosti građana grada Zagreba.

Tema: Preventivni programi u školama

• Uloga policije u društvu
• Kriminalistička prevencija
• Programi primarne prevencije
• Stavovi mladih o ulozi policije i preventivnim programima koje provodi Policijska uprava zagrebačka- rezultati istraživanja

Sandro Šegedin

Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a


Sandro ŠegedinŽIVOTOPIS: Sandro Šegedin, rođen je 07. prosinca 1962. u Zagrebu. Osnovnu i srednju tehničku školu završio je u Zagrebu i maturirao 1980. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu, također u Zagrebu, 1988. na području zaštite šuma, a prvo zapošljavanje bilo mu je 1989. u šumariji Vrginmost.

Od rujna 1989. postao je predavač stručnih predmeta u Srednjoj šumarskoj školi u Karlovcu. Sudionik je Domovinskog rata te je od veljače 1996. počeo s radom u Odjelu za vatrogastvo Ministarstva unutarnjih poslova, kao vatrogasni operativni djelatnik za taktiku i tehniku.

1998. postaje suradnik na Projektu “Obnova i zaštita obalnih šuma” kao stručnjak za nabavu roba, radova i usluga prema kriterijima Svjetske Banke da bi 2001. bio raspoređen na radno mjesto nadzornika za unutarnje poslove sukladno Zakonu o privatnoj zaštiti.

Intenzivno je uključen u problematiku zaštite novčarskih institucija, poslova zaštite kritičnih infrastruktura i osuvremenjivanja propisa vezanih uz podizanje razine kvalitete obavljanja zaštitarskih poslova i uključenja istih u sustav domovinske sigurnosti.

Sudionik je brojnih domaćih i stranih seminara, tečajeva, simpozija, savjetovanja, radionica i vježbi vezanih uz zaštitu od požara, zaštitu novčarskih institucija, privatnu zaštitu i detektivske poslove, hibridne prijetnje, radiološku i nuklearnu sigurnost, upravljanje rizicima, sigurnost gradova, turizma i dr. kao polaznik i predavač.

Također, autor je brojnih stručnih tekstova izdanih u domaćim i stranim stručnim časopisima, dnevnim listovima i publikacijama te je sudionik u izradi zakonskih i podzakonskih akata, naputaka i metodologiji rada, uz praćenje europskih trendova razvoja legislative i normizacije radi uključenja istih u hrvatske sigurnosne propise.

Od veljače 2007. stekao je stručni naziv magistar po završetku poslijediplomskog studija Visoke škole za sigurnost u Zagrebu, s temom: “Unaprjeđenje integralne zaštite osoba i imovine u objektima novčarskih institucija”. Od 2015. je sigurnosni koordinator i voditelj Radne skupine za identifikaciju nacionalnih kritičnih infrastruktura u javnom sektoru u koji spada MUP, sukladno obvezama iz Zakona o kritičnim infrastrukturama (NN, 56/13).

Tema: Prosudba ugroženosti odgojno-obrazovnih ustanova

Marija Stojević

Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba


Marija StojevićŽIVOTOPIS: Marija Stojević diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te se od početka svoje karijere bavi radom s djecom, roditeljima i obiteljima, kroz kliničku procjenu, tretman i savjetovanje. Područja u kojima je iskazala osobit interes su: razvoj djece, roditeljstvo i obiteljski sustav te rad s gubitkom, stresom i traumom. Educirana je u osnovama kognitivno-bihevioralne terapije te je trenutno edukantica Gestalt psihoterapije. Osim savjetodavnog i tretmanskog rada, veliki interes joj je i znanstveno-istraživački rad.

Tema: Psihološki aspekti i zaštita djece pri korištenju modernih tehnologija

Mnogi odrasli, čak i kada su sami vješti u korištenju modernih tehnologija, ne poznaju sadržaje i načine korištenja Interneta koji su specifični za djecu. Izlaganje će se dotaknuti nekih tema vezanih za korištenje modernih tehnologija, kao što su: psihološki aspekti korištenja Interneta, osnaživanje i važnost edukacije odraslih o djeci i uporabi Interneta, opasnosti i i izazovi s kojima se djeca mogu susresti prilikom korištenja modernih tehnologija te zaštita djece u cyberprostoru.

Dalibor Pavičić

Voditelj odjela certifikacija proizvoda i Quality manager pri TÜV


dalibor pavicicŽIVOTOPIS: Dalibor Pavičić, diplomirani inženjer strojarstva, od 2011. radi u TÜV Croatia d.o.o. kao voditelj odjela certifikacije proizvoda. Posjeduje preko 20 godina iskustva u području certifikacije proizvoda i sustava upravljanja kvalitetom. Zadnjih nekoliko godina intenzivno se bavi certifikacijama i inspekcijama u području zabavne industrije (dječja igrališta, vodeni parkovi). Zajedno s kolegama iz TÜV Croatia koristeći iskustva matične kuće TUV NORD uspostavio je trenutno jedini akreditirani program inspekcija dječjih igrališta i certifikacije opreme za dječja igrališta u Hrvatskoj. Aktivno je sudjelovao u inspekcijama i certifikacijama za IKEA Hrvatska, Maistra d.d, Valamar Riviera d.d., Arena hospitality Group d.d., Kaufland d.d. itd.

Tema: Certificiranje opreme za dječja igrališta

Prezentacija će prikazati način inspekcije dječjih igrališta i certifikacije opreme za dječja igrališta. Ukazat će se na postojeću praksu, probleme s kojima se susreću investitori i vlasnici igrališta kao i na manjkavosti i mogućnosti poboljšanja postojećih propisa u tom području.

Suzana Hitrec

Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja


ŽIVOTOPIS: Suzana Hitrec diplomirala je pedagogiju te je 10 godina radila na radnom mjestu stručne suradnice pedagoginje. Posljednjih 19 godina ravnateljica je Upravne škole Zagreb. Od 2009. godine predsjednica je Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.

Članica je Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje te Sektorskog vijeća XXI. Odgoj, obrazovanje i sport. Također je članica Povjerenstva za nastavak izrade dokumenata za licenciranje ravnatelja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacije te za izradu Pravilnika o licenciranju.

Sudjelovala je kao članica povjerenstva u izradi akcijskog plana za suzbijanje nasilja. Nagrađena je godišnjom nagradom Ivan Filipović

Objavila je niz članaka i priloga te organizirala i vodila konferencije, stučne skupove, seminare, pedagoškie radionice, iskustvene skupine i izlaganja za ravnatelje, pedagoge i psihologe stručne suradnike; nastavnike srednjih i osnovnih škola te predškolskih ustanova na županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini iz područja pedagogije te upravljanja, vođenja i menadžmenta.

Vodila je, koordinirala te sudjelovala u brojnim odgojno – obrazovnim projektima od međunarodne, nacionalne do školske razine. Završila je programe s certifikatima stručnog usavršavanja za ravnatelje u području ljudskih resusrsa i obrazovnog menadžement te ima certifikat za trenera u području obrazovnog menadžmenta.

Tema: Izazovi razvoja sigurne odgojno-obrazovne ustanove

Ljiljana Samardžić

Socijalna pedagoginja


Samardžić LjiljanaŽIVOTOPIS: Diplomirala je 1989. na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu na Sveučilištu u Zagrebu, smjer socijalne pedagogije, odsjek za poremećaje u ponašanju. Uposlena je u Osnovnoj školi Prečko i Osnovnoj školi Nikole Tesle, Zagreb na radnom mjestu stručne suradnice socijalne pedagoginje gdje primjenjuje Teoriju izbora u radu s učiteljima, stručnim suradnicima, učenicima i roditeljima. Završila je specijalističku edukaciju iz realitetne terapije, teorije izbora i kvalitetnog menadžmenta ( The William Glasser Institute, Los Angeles, USA) te edukaciju iz Kvalitetne škole. Voditeljica je i koordinatorica Školskog programa prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja djece i mladeži. Posjeduje dugogodišnje iskustvo u radu s djecom s posebnim edukacijskim potrebama, te značajno iskustvo na prevenciji problema u ponašanju djece i mladih u njihovim redovnim socijalnim okruženjima kao i dugogodišnje iskustvo na poslovima detekcije, dijagnosticiranja i stručnog postupanja-rehabilitacije sa i prema djeci i mladima s problemima u ponašanju /teškoćama u odrastanju.

Posebno je angažirana na implementaciji preventivnih programa/projekata u školskom okruženju kroz suradnju sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Kontinuirano brine o osobnom i profesionalnom rastu i razvoju kao sudionica mnogih seminara i konferencija u odgoju i obrazovanju, specifično na području rada socijalnog pedagoga.

Tema: Prevencija nasilja u školama – sigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama uz intervencije

Problem nasilja je puno širi od odgojno-obrazovnog sustava i u njegovu rješavanju nužna je usklađena međuresorna intervencija. Naš je sustav izuzetno važan čimbenik u prevenciji nasilja jer je škola u Hrvatskoj obavezna, učenici u školi provode velik dio dana pa su nam dostupni, a mi smo stručnjaci koji, uz obrazovne, imamo i odgojne kompetencije i zadaće. U brigu o prevenciji nasilja pozvani su svi odgojitelji, učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji. Važno je u našim odgojno-obrazovnim ustanovama stvarati poticajno okruženje, razvijati dobre odnose u svim smjerovima, znati pravovremeno prepoznati posebne potrebe učenika, njihove krizne trenutke, biti spreman na ulaganje dodatnih napora tamo gdje je to potrebno, izgrađivati kvalitetnu međuresornu suradnju i biti spreman na učenje.

U hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama provodi se velik broj preventivnih programa. Budući da isti čimbenici rizika i zaštite djeluju na različite oblike neprihvatljivih ponašanja, ponekad je teško izdvojiti programe prevencije nasilja od ostalih preventivnih programa. Najveći broj preventivnih programa usmjeren je pozitivnom razvoju mladih, jačanju njihove otpornosti, razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, osnaživanju mladih za hrabro i učinkovito suočavanje sa životnim zadaćama i izazovima.

Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala je voditelje županijskih stručnih vijeća za preventivne programe u svim županijama koji u svojim vijećima okupljaju predstavnike svake odgojno-obrazovne ustanove – svih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Svaka odgojno-obrazovna ustanova ima obavezu izraditi Školsku preventivnu strategiju (Školski preventivni program) koji je usmjeren prevenciji svih neprihvatljivih oblika ponašanja, uključujući nasilje. Preventivna strategija škole (Školski preventivni program) obuhvaća rad s učenicima, djelatnicima i roditeljima.

Dubravka Novosel Guszak

Socijalna pedagoginja


ŽIVOTOPIS: Dubravka Novosel Guszak diplomirala na Edukacijsko-rehabiltacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagreb, smjer socijalne pedagogije. Od završetka studija radi kao stručni suradnik socijalni pedagog u osnovnoj školi. Završila je edukacije: Realitetna terapija, Brain Gima. Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, Javno zagovaranje, Medijacija, Forum teatar, Procesna drama… Tijekom svog radnog vijeka vodila je edukacije za učitelje i stručne suradnike. Voditelj je Županijskog stručnog vijeća socijalnih pedagoga Grada Zagreba. Promovirana je u zvanje mentora 2007. a 2013. i 2018. u zvanje savjetnika. Mentor je studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta na stručnoj praksi, te je mentor pripravnicima socijalnim pedagozima. Za svoj rad 2018. godine dobila je od Hrvatske udruge socijalnih pedagoga Nagradu za posebna profesionalna postignuća.

Tema: Prevencija nasilja u školama – sigurnost u odgojno-obrazovnim ustanovama uz intervencije

Problem nasilja je puno širi od odgojno-obrazovnog sustava i u njegovu rješavanju nužna je usklađena međuresorna intervencija. Naš je sustav izuzetno važan čimbenik u prevenciji nasilja jer je škola u Hrvatskoj obavezna, učenici u školi provode velik dio dana pa su nam dostupni, a mi smo stručnjaci koji, uz obrazovne, imamo i odgojne kompetencije i zadaće. U brigu o prevenciji nasilja pozvani su svi odgojitelji, učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji. Važno je u našim odgojno-obrazovnim ustanovama stvarati poticajno okruženje, razvijati dobre odnose u svim smjerovima, znati pravovremeno prepoznati posebne potrebe učenika, njihove krizne trenutke, biti spreman na ulaganje dodatnih napora tamo gdje je to potrebno, izgrađivati kvalitetnu međuresornu suradnju i biti spreman na učenje.

U hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama provodi se velik broj preventivnih programa. Budući da isti čimbenici rizika i zaštite djeluju na različite oblike neprihvatljivih ponašanja, ponekad je teško izdvojiti programe prevencije nasilja od ostalih preventivnih programa. Najveći broj preventivnih programa usmjeren je pozitivnom razvoju mladih, jačanju njihove otpornosti, razvoju socijalnih i emocionalnih vještina, osnaživanju mladih za hrabro i učinkovito suočavanje sa životnim zadaćama i izazovima.

Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala je voditelje županijskih stručnih vijeća za preventivne programe u svim županijama koji u svojim vijećima okupljaju predstavnike svake odgojno-obrazovne ustanove – svih osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Svaka odgojno-obrazovna ustanova ima obavezu izraditi Školsku preventivnu strategiju (Školski preventivni program) koji je usmjeren prevenciji svih neprihvatljivih oblika ponašanja, uključujući nasilje. Preventivna strategija škole (Školski preventivni program) obuhvaća rad s učenicima, djelatnicima i roditeljima.

Jasminka Lamza

Buco-Sport


ŽIVOTOPIS: Jasminka Lamza je svoj kompletan radni vijek vezana uz prodaju. Šest godina radila je u Atlantic grupi kao voditelj robne make Cedevite. U Profil Knjizi i Profil multimediji, bila je na poziciji voditelja ključnih kupaca te tri godine na poziciji voditelja nabave maloprodaje za knjižare Profil. Nakon 10 godina karijere na navedenim poslovima, 2008. pokrenula je obiteljsku tvrtku Buco-Sport d.o.o. S obzirom da su svi članovi obitelji bivši sportaši te veliki zaljubljenici u sport, bavili su se prodajom renomiranih robnih marki Nike, Adidas i Puma koje su nudili preko internet trgovine TEAMSPORT:HR.

Promjenom načina poslovanja na globalnom tržištu, shvatili su da se ne mogu nositi s velikim inozemnim tvrtkama te stoga rade preokret u poslovanju pa se 2018. počinju baviti održavanjem, servisom i popravcima sportskih terena i igrališta.

Obilaskom sportskih igrališta po cijeloj Hrvatskoj te sve češćim upitima klijenata za proizvodima vezanima uz sigurnost i zaštitu, postižu dogovor sa tvrtkom CODEX iz Italije. Danas im je želja educirati i upoznati tržište sa njihovim proizvodima i uslugama.

Tema: „Sigurnost je naš krajnji cilj“ – Codex

Ova prezentacija dotaknut će se teme zaštite na sportskim i dječjim igralištima te u školama i vrtićima. Kroz nju će se pokazati važnost ugrađivanja kvalitetne, certificirane i testirane opreme. U sklopu toga, prezentirat će se dva Codex proizvoda koja su dio široke palete proizvoda za zaštitu koje ova tvrtka nudi. Prvi je „ONDA“ – obloga za zaštitu zidova i stupova, a drugi je EUROTERMO – zaštita za radijatore.

Nikica Mihaljević

Predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola


ŽIVOTOPIS: Nikica Mihaljević završio je studij PTO-a 1983. godine u Zagrebu, te je do 1991. godine radio u struci kao učitelj Tehničke kulture u OŠ dr. Ante Starčevića. Od 21. ožujka 1991. postaje v. d. ravnatelja u istoj školi, a u ljeto iste godine izabran je za ravnatelja škole i tu dužnost obnaša do danas. Od 2. ožujka 2009. predsjednik je Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, dobitnik godišnje Nagrade Ivana Filipovića za 2006. godinu. U jednom mandatu bio je voditelj Aktiva ravnatelja Dubrave i voditelj Županijskog stručnog vijeća ravnatelja osnovnih škola grada Zagreba, sjever – istok pri Agenciji za odgoj i obrazovanje.

Sudjelovao je u brojnim radnim skupinama, kao član tima za izradu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije s naglaskom na 5. cilj koji govori o Upravljanje i rukovođenje u odgojno-obrazovnim ustanovama, član je nekoliko radnih skupina koje su radile na izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, član je Ekspertne radne skupine za izradu modela licenciranja ravnatelja te je bio član radnih skupina za izradu nekoliko pravilnika pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Bio je član nekoliko odbora i upravnih vijeća kao što su Odbor za dodjelu Nagrade Ivana Filipovića, član u školskim odborima osnovnih i srednjih škola, član Upravnog odbora rukometnog kluba Dubrava, član Odbora za izgradnju Župe sv. Leopolda Mandića u Dubravi, član Upravnog vijeća Gradskog društva Crvenog križa grada Zagreba, član Upravnog vijeća Hrvatske zajednice osnovnih škola Republike Hrvatske, član Vijeća za prevenciju i rad s mladima u Vijeću gradske četvrti Gornja Dubrava, član Upravnog vijeća u Udruzi i Učilištu Idem i predavač nekoliko grupa koje se školuju za pomoćnike u nastavi.

Vodio je, koordinirao i sudjelovao u brojnim projektima na školskoj, općinskoj, gradskoj i državnoj razini kao što su Eksperimentalna provedba Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda – HNOS-a, projekt E-škole, polaganje stručnih ispita stručnih suradnika pedagoga i dr. Organizirao je stručne skupove, radionice, obljetnice i predavanja za učitelje, stručne suradnike i ravnatelje osnovnih škola. Objavio je nekoliko stručnih članaka i bio recenzent udžbenika Tehničke kulture za 5.-ti razred osnovne škole.

Tema: Sigurna škola, bezbrižno odrastanje

Zaviša Šimac

Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, voditelj Službe za procjenu rizika


ŽIVOTOPIS: Zaviša Šimac diplomirani profesor geologije i geografije nakon vrlo kratkog vremena provedenog u školi kao nastavnik zemljopisa prelazi u Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja te u bivšu Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, a sadašnje Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a.

Zadnjih 11 godina bavi se poslovima smanjenja rizika od katastrofa s naglaskom na edukaciju i podizanje svijesti. Uz kolegicu Natašu Holcinger koordinira izradu većeg broja dokumenata poput nacionalnih procjena rizika i kapaciteta, a najveći obol smanjenju rizika od katastrofa upravo daju na području edukacije i podizanja svijesti.

U njihovom radu najviše se ističe osmišljavanje i provođenje likovnog i literarnog natječaja za djecu i mlade, izrada većeg broja letaka i brošura te edukativnog kalendara. Vrhunac njihovog rada na podizanju svijesti očituje se u osmišljavanju i provođenju međunarodnog tečaja za djelatnike obrazovnog sustava s područja Jugoistočne Europe te tečaja za ravnatelje osnovnih škola u Hrvatskoj.

Osim navedenog, sudjelovali su u suradnji s UNICEF-om na prijevodu i prilagodbi edukativnog kompleta „Naučimo spriječiti katastrofe“ te osmišljavanju i provođenju projekta financiranog iz strukturnih fondova „Na putu do smanjenja rizika od katastrofa“. Projekta čiji je rezultat izrada priručnika za nastavnike na temu smanjenja rizika od katastrofa, nabavka modela potresa, poplava i ostalih prirodnih prijetnji te simulatora potresa.

Tema: Smanjenje rizika od katastrofa u školama

 

Prijavite se

  • Podaci o tvrtki / instituciji

  • Sudionik [gfRepeater-count]

  • dodaj+makni
  • This field is for validation purposes and should be left unchanged.